Pređi na sadržaj
Društvo

Obrazovanje u Crnoj Gori: od prvog upisa do izbora zanimanja

PodijeliRSS
Prazna učionica sa klupama i školskom tablom.
AI ilustracija

U Crnoj Gori djeca mogu da krenu u jaslice ili vrtić; od šeste godine ulaze u devetogodišnju obaveznu osnovnu školu, a poslije devetog razreda biraju gimnaziju ili stručni program. Za roditelje i učenike presudni su rokovi upisa, dostupnost mjesta, podrška i prava koja donosi stečena kvalifikacija.

U školskoj 2025/2026. godini predškolske ustanove pohađalo je 26.786 djece, osnovne škole 69.295 učenika, a srednje 27.004 učenika. Podatke objavljuju MONSTAT i Evropska komisija u izvještaju za 2026. godinu. Riječ je o broju polaznika na pojedinim nivoima, a ne o zbiru jedinstvenih osoba u sistemu.

Kako je organizovan obrazovni sistem?

Obrazovnu politiku vodi Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija. Zavod za školstvo bavi se nastavnim programima i podrškom školama, a Centar za stručno obrazovanje stručnim programima, kvalifikacijama i učenjem odraslih. Eksterne provjere i ispite organizuje Ispitni centar Crne Gore. Javne i privatne ustanove moraju da ispune propisane uslove za rad, licenciranje i provjeru kvaliteta.

Obrazovne mogućnosti u Crnoj Gori
NivoTrajanje i karakterŠta slijedi
Predškolsko vaspitanje i obrazovanjeJaslice do treće godine, vrtići približno od treće godine do polaska u školuPriprema za osnovnu školu i razvoj govora, samostalnosti i socijalnih vještina
Osnovno obrazovanjeDevet godina; obavezno i besplatnoZavršetak devetog razreda i izbor srednje škole
GimnazijaČetiri godine; nije obaveznaOpšte obrazovanje i priprema za nastavak školovanja
Srednje stručno i umjetničko obrazovanjeDvogodišnji, trogodišnji ili četvorogodišnji programiKvalifikacija za rad ili dalji obrazovni put, prema programu i uslovima upisa
Visoko obrazovanjeOsnovne, master i doktorske studije, prema akreditovanom programuAkademska ili stručna kvalifikacija i dalji profesionalni razvoj
Obrazovanje odraslihProgrami različitog trajanja, uključujući formalno i neformalno učenjeDopuna obrazovanja, stručna kvalifikacija ili nova kompetencija

Postoje i osnovne muzičke i umjetničke škole, programi za odrasle i oblici podrške djeci sa posebnim obrazovnim potrebama. U redovnom sistemu osnovna škola je obavezna, a srednja škola nije. Poslije devetog razreda učenik bira program, a s njim i mogućnosti koje će imati kada završi školu.

Vrtići i jaslice: dostupnost počinje prije škole

Jaslice primaju najmlađu djecu, a vrtići pripremaju predškolce za školu kroz igru, govor i druženje. Roditelji, pored programa i uzrasta za koji je namijenjen, gledaju koliko je ustanova udaljena, kako je organizovan boravak i da li ima slobodnih mjesta.

Za 2025/2026. MONSTAT je evidentirao 57 predškolskih ustanova: 24 javne i 33 privatne, sa 201 vaspitnom jedinicom i 922 grupe. Javne ustanove pohađalo je 94,8% djece. Prosječno je u grupi bilo 31 dijete u javnom, a 14 u privatnom sektoru. Prosjek ne govori kakav je svaki pojedinačni vrtić; veličinu konkretne grupe i broj dostupnih vaspitača valja provjeriti posebno.

Za porodicu iz Podgorice ponuda mjesta može izgledati drugačije nego za onu u manjoj opštini ili selu. Udaljenost, prevoz i radno vrijeme roditelja određuju da li je izabrani vrtić zaista dostupan. Licenca potvrđuje pravo rada, a konkurs navodi pravila upisa; ni jedno ni drugo ne garantuje mjesto u određenoj grupi.

Osnovna škola: devet razreda i upis sa šest godina

Osnovna škola traje devet godina i besplatna je. U prvi razred upisuju se djeca koja će tokom kalendarske godine početka školovanja napuniti šest godina, čak i ako im je šesti rođendan poslije 1. septembra. Za raniji polazak ili odlaganje upisa postoje posebni zakonski uslovi i stručna procjena.

Za školsku 2026/2027. prijave za prvi razred počele su 1. aprila 2026; elektronski upis bio je dostupan preko portala upisi.edu.me. Rok iz jednog ciklusa ne važi automatski za sljedeći. Škola objavljuje potrebnu dokumentaciju i proceduru prijave prema važećem kalendaru.

U nižim razredima razrednu nastavu vodi učitelj, a kasnije se smjenjuju predmetni nastavnici. Po završetku devetog razreda polaže se eksterna provjera znanja, odnosno mala matura. Godine 2026. ispit je obuhvatao jezik i književnost, matematiku i jedan izborni predmet. U jezičkom dijelu bili su crnogorski-srpski, bosanski i hrvatski jezik i književnost ili albanski jezik i književnost, prema jeziku nastave; izbor je uključivao strane jezike, istoriju, geografiju, biologiju, hemiju i fiziku.

Ispitni centar je 2026. uveo centralizovano digitalno ocjenjivanje testova male mature. Rezultati eksterne provjere nisu isto što i zaključne ocjene. Koliko oba elementa vrijede pri upisu u srednju školu određuju kriterijumi objavljenog konkursa.

Radionica za stručno obrazovanje sa alatima.
AI ilustracija

Gimnazija ili stručna škola: izbor poslije devetog razreda

Gimnazija traje četiri godine i pruža opšte obrazovanje za učenike koji još ne biraju usko zanimanje ili planiraju studije. Srednja stručna škola ranije uvodi praktičan rad. Njeni programi traju dvije, tri ili četiri godine; u nekima se dio praktične nastave izvodi kod poslodavca, kroz dualno obrazovanje.

Dvogodišnji, trogodišnji i četvorogodišnji stručni programi ne daju nužno iste mogućnosti za nastavak školovanja. Ko planira fakultet, provjerava završnu kvalifikaciju i uslove za maturski ili stručni ispit. Za neposredno zapošljavanje veću težinu imaju praktični časovi, oprema i saradnja škole s poslodavcima. Sam naziv smjera o tome govori malo.

Konkurs navodi slobodna mjesta, način bodovanja i uslove upisa za svaki obrazovni program. Posebni zahtjevi mogu važiti za umjetničke škole i specijalizovane smjerove. Učenici koji putuju ili se sele zbog škole moraju uračunati prevoz, dom i troškove boravka; uslovi se objavljuju za konkretnu školsku godinu.

Fakulteti, studijski programi i priznavanje diploma

Među visokoškolskim ustanovama su Univerzitet Crne Gore, Univerzitet Donja Gorica, Univerzitet Mediteran i Univerzitet „Adriatik”, kao i drugi licencirani fakulteti. Studije imaju različite nivoe i opterećenje iskazano ECTS kreditima. Pri izboru studija licenca ustanove i akreditacija konkretnog studijskog programa dva su odvojena pitanja; oboje je bitno prije prijave.

Postupke akreditacije i reakreditacije prati Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta visokog obrazovanja (AKVO). U analizi iz septembra 2026. obradila je 28 izvještaja o reakreditaciji i 279 studijskih programa iz perioda 2019-2023. Ranije objavljen izvještaj nije zamjena za važeće rješenje o programu koji kandidat planira da upiše.

Školarine, kvote, studentski krediti, stipendije i uslovi za domove zavise od programa i konkursa. Na javnim ustanovama postoji mogućnost studiranja bez školarine, ali ne za svakoga i ne pod istim uslovima. Razmjene kao što je Erasmus+ imaju svoje konkurse i kriterijume; upis na fakultet sam po sebi ne obezbjeđuje mobilnost.

Postupak priznavanja strane diplome zavisi od toga za šta je potrebna. ENIC/NARIC centar pri Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija vodi priznavanje inostranih obrazovnih isprava radi zapošljavanja u Crnoj Gori. Za nastavak studija o priznavanju odlučuje nadležna ustanova na kojoj kandidat želi da studira. Druga pravila važe kada dijete prelazi iz inostrane osnovne ili srednje škole. Potrebna dokumenta, prevodi i naknade utvrđuju se za svaki postupak; izraz „nostrifikacija” nije dovoljan da ga odredi.

Jednake šanse ne završavaju se upisom

Nije dovoljno da dijete bude upisano: mora moći da dolazi na nastavu i prati je uz odgovarajuću podršku. UNICEF ukazuje na prepreke za romsku i egipćansku djecu, djecu iz siromašnijih porodica, djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju i učenike koji mijenjaju državu ili jezik školovanja.

MICS istraživanje sprovedeno 2025. i 2026. godine pokazalo je da je 79% djece u opštoj populaciji godinu prije polaska u osnovnu školu pohađalo vrtić ili već krenulo u školu. U romskim naseljima taj udio bio je 16%. Pokazatelj se odnosi na određeni uzrast i dvije upoređene grupe, ne na svu romsku i egipćansku djecu. Razliku treba tumačiti uz dostupnost mjesta, prevoz, troškove, jezik i saradnju s porodicama.

Inkluzivno obrazovanje obuhvata prilagođavanje nastave, stručne saradnike, asistente i resursne centre kada je podrška potrebna. UNICEF-ova analiza iz 2025. razmatra rad više od 600 asistenata u nastavi, uključujući neujednačene zadatke, radno vrijeme i obuku. Za roditelja je najkorisnije da zna kakvu pomoć škola može da obezbijedi baš njegovom djetetu.

Čitaonica univerzitetske biblioteke sa praznim stolovima.
AI ilustracija

Nastava na albanskom jeziku i obrazovanje na drugim jezicima u službenoj upotrebi dio su školskog sistema. Djetetu koje stiže iz inostranstva mogu zatrebati priznavanje ranijeg obrazovanja i pomoć pri učenju jezika. Škole se bave i sprečavanjem vršnjačkog nasilja, bezbjednošću i podrškom stručne službe. Ti uslovi utiču na to može li učenik da ostane u nastavi.

Šta đaci zaista nauče: rezultati PISA 2025

Ocjene ne govore uvijek koliko učenik umije da primijeni gradivo. Testiranje PISA, koje organizuje OECD, ispituje čitalačku, matematičku i naučnu pismenost petnaestogodišnjaka. Rezultati objavljeni 8. septembra 2026. pokazuju da je Crna Gora napredovala u odnosu na 2022, ali je i dalje ispod prosjeka OECD-a.

Udio učenika koji su dostigli najmanje drugi nivo postignuća na PISA 2025
OblastCrna GoraProsjek OECD-a
Matematika45%65%
Čitanje55%69%
Prirodne nauke60%74%

Drugi nivo postignuća na PISA testiranju predstavlja prag osnovne funkcionalne pismenosti u odgovarajućoj oblasti. Takvi podaci ne mogu sami da rangiraju pojedinačne škole ili učenike. Oni pokazuju razliku između završene škole i upotrebljivog znanja. Zato se u nastavi govori o razumijevanju teksta, rješavanju zadataka, digitalnim vještinama i samostalnom učenju. OECD-ovi podaci za Crnu Goru objašnjavaju i ograničenja poređenja različitih ciklusa.

Na PISA 2025 testiranju 43% učenika u Crnoj Gori reklo je da najmanje jednom nedjeljno koristi AI četbotove pri učenju. To ne pokazuje da su zadaci bolje shvaćeni. Provjera izvora, razlikovanje činjenica od mišljenja i samostalan rad postaju jednako važni kao i snalaženje u digitalnim alatima.

Reforma obrazovanja do 2035: šta se mijenja, a šta tek predstoji

Strategija reforme obrazovanja 2025-2035 usvojena je na sjednici Vlade Crne Gore 17. aprila 2025. Obuhvata nastavu i njenu dostupnost, usavršavanje nastavnika, upravljanje, finansiranje, prostor i opremu. U njenoj pripremi sarađivali su Ministarstvo, UNICEF i Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori. Prvi akcioni plan odnosi se na 2025. i 2026. godinu.

U izvještaju Evropske komisije od 4. novembra 2026. navodi se da je sprovedeno 81% aktivnosti iz akcionog plana. To nije podatak o rastu znanja učenika. Za obrazovanje je u budžetu za 2026. bilo opredijeljeno oko 368,2 miliona eura, približno 4,3% procijenjenog BDP-a. Za škole su važni uslovi u kojima se ta sredstva koriste: kadar, učionice, oprema i vrijeme za nastavu.

Prema rasporedu koji je Ministarstvo predstavilo u februaru 2026, kurikulumi i nastavni planovi trebalo je da se usklađuju tokom 2026, novi predmetni programi pripremaju 2027, a udžbenici 2028. To su najavljeni koraci i planirani rokovi, ne potvrda završenog posla. U reformu ulaze i digitalni ispiti, obuka nastavnika, karijerno savjetovanje i praktična nastava.

Obrazovanje odraslih: drugi put do kvalifikacije

Obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje obuhvataju završavanje škole, prekvalifikacije, stručnu obuku i kraće programe. Centar za stručno obrazovanje razvija programe, standarde kvalifikacija i ispitne kataloge. Zavod za zapošljavanje Crne Gore povezuje pojedine obuke sa potrebama nezaposlenih i poslodavaca.

Potvrda o završenom kursu, nacionalno priznata stručna kvalifikacija i diploma određenog nivoa obrazovanja nijesu ista isprava. Prije izbora obuke bitni su licenca organizatora, ispit kojim se provjeravaju vještine i pravno dejstvo dokumenta koji polaznik dobija. Ako program finansira Zavod za zapošljavanje, pravila učešća i ciljne grupe određuje konkretna mjera ili konkurs.