
Civilno društvo čine građani koji se dobrovoljno udružuju da zaštite svoja prava, riješe zajednički problem ili utiču na javne odluke. U Crnoj Gori taj prostor obuhvata nevladine organizacije, građanske inicijative, neformalne grupe i volonterske mreže. Sam broj registrovanih organizacija ne mjeri njihov uticaj. Bolji pokazatelj je mogu li građani doći do dokumenata, iznijeti primjedbe i dobiti odgovor na njih.
Šta pripada civilnom društvu, a šta nevladinom sektoru?
U javnom govoru izrazi civilno društvo i građansko društvo koriste se i kao sinonimi za građansko organizovanje izvan državne uprave i tržišta. Civilni sektor se češće koristi za njegove organizovane aktere, među kojima su nevladine organizacije (NVO). Ta tri izraza nijesu nazivi za državne institucije ili političke stranke.
Prema Zakonu o nevladinim organizacijama, NVO se osniva kao nevladino udruženje, sa članstvom, ili nevladina fondacija, bez članstva. Pravni subjektivitet stiče upisom u registar. Podaci o udruženjima, fondacijama i predstavništvima stranih NVO dostupni su preko eNVORegistra.
Stanari koji brane park, roditelji koji traže pristupačan školski prevoz ili mladi okupljeni oko volonterske akcije mogu djelovati i bez registrovane NVO. Sindikati, profesionalna udruženja, pojedine vjerske zajednice i nezavisni mediji učestvuju u širem javnom prostoru, ali nemaju svi pravni status NVO. Građanski aktivizam nije isto što i registracija udruženja.
Kako građanska inicijativa dolazi do javne odluke?
Nebezbjedan pješački prelaz, sumnjiv opštinski trošak ili gradnja na zelenoj površini mogu pokrenuti građansku inicijativu. Za pripremu inicijative treba utvrditi nadležni organ i dokumenta na osnovu kojih odlučuje.
- Dokumentovanje problema. Odluke, planovi, budžetske stavke, fotografije i izjave stanovnika daju zahtjevu činjeničnu osnovu.
- Utvrđivanje nadležnosti. Za komunalna pitanja odgovaraju opštinski organi; za zakonska rješenja nadležni su ministarstvo ili Skupština Crne Gore.
- Učešće u proceduri. Javne konsultacije i javna rasprava služe za primjedbe na nacrte propisa, strategija ili lokalnih planova. NVO mogu konkurisati za mjesta u radnim grupama kada je objavljen odgovarajući poziv.
- Praćenje odgovora institucija. Izvještaj sa rasprave i obrazloženje odluke pokazuju koje su primjedbe prihvaćene, a koje odbijene.
- Kontrola sprovođenja. Za usvojenu mjeru treba provjeriti budžet, odgovorni organ i rezultate, ne samo tekst odluke.
Za uređenje obale ili parka stanovnici mogu uporediti urbanistički plan sa stanjem na terenu i tokom rasprave predložiti izmjenu. Kasnije se iz objavljenog plana vidi da li je opština taj predlog uvažila. Podrška na društvenim mrežama sama po sebi ne ostavlja takav trag.
Ko su akteri civilnog društva u Crnoj Gori?
Crnogorski NVO sektor nema zajedničko rukovodstvo ni jedinstven politički stav. Jedne organizacije pružaju pomoć pojedincima, druge nadziru institucije ili se bave obrazovanjem, izborima i zaštitom prirode.
Demokratija, javne politike i izbori
Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) jača kapacitete NVO i njihovo učešće u javnim politikama. Centar za građansko obrazovanje (CGO) radi u oblastima građanskog obrazovanja, ljudskih prava i evropskih integracija. Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) prati izbore i demokratske procese, a Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) istražuje društveno-politička kretanja, vladavinu prava i demokratsku tranziciju.
Centar za demokratsku tranziciju (CDT) bavi se izborima, radom demokratskih institucija i javnim informisanjem. Njegov projekat Raskrinkavanje.me provjerava medijske manipulacije. Posmatranje izbora, analiza javnih politika i provjera informacija različiti su poslovi; nijedan ne zamjenjuje nadležni državni izborni organ.
Transparentnost, borba protiv korupcije i prava građana
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) istražuje korupciju i trošenje javnog novca, koristeći i slobodan pristup informacijama. Institut alternativa prati javnu upravu, javne finansije i odgovornost institucija. Akcija za ljudska prava (HRA) radi na zaštiti slobode izražavanja, prava građana i nezavisnosti pravosuđa.

Protiv diskriminacije djeluju Centar za ženska prava, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), Građanska alijansa i lokalne organizacije koje rade sa romskom i egipćanskom zajednicom, mladima i drugim marginalizovanim grupama. Čovjeku koji traži podršku potrebna je organizacija koja poznaje baš njegov problem, ne nužno ona koja je najprisutnija u medijima.
Životna sredina i lokalne zajednice
Green Home bavi se prirodom, otpadom, energijom, klimatskim promjenama i održivim razvojem. Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) štiti biodiverzitet i zastupa ekološke politike. U Koaliciji 27 organizacije prate reforme zaštite životne sredine tokom evropskih integracija; među partnerima se nalaze Društvo mladih ekologa i Sjeverna zemlja.
Van Podgorice, u Baru, Kotoru, Nikšiću, Bijelom Polju i manjim opštinama, lokalne grupe otvaraju pitanja koja teško stižu na državni dnevni red. Nekad je to park, nekad pristup javnoj ustanovi. Inicijativa ne mora imati stalno zaposlene ni veliki budžet da bi zastupala komšije.
Koja prava i institucije omogućavaju učešće?
Sloboda udruživanja, izražavanja i mirnog okupljanja štiti prostor za građansko djelovanje. Na registrovane NVO primjenjuju se Zakon o nevladinim organizacijama i propisi o finansiranju projekata. Izbor predstavnika NVO u radna tijela i postupak javne rasprave uređuje uredba o izboru predstavnika NVO i sprovođenju javne rasprave.
Nadležnosti su podijeljene između Vlade Crne Gore, ministarstava, Skupštine i lokalnih samouprava. Savjet za saradnju organa državne uprave i nevladinih organizacija mjesto je institucionalnog dijaloga o pitanjima važnim za NVO, ali ne odlučuje umjesto građana. Evropska komisija je u izvještaju za 2026. navela da je Savjet ponovo počeo sa radom u decembru 2025, poslije dužeg prekida.
Slobodan pristup informacijama služi da građani i organizacije traže dokumenta od organa vlasti. To nije isto što i primjedba na nacrt propisa ili žalba protiv postupanja organa: rokovi i postupci su različiti. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore (Ombudsman) nezavisna je institucija za pritužbe zbog povrede prava, a ne NVO.
Može li pojedinac nešto promijeniti bez članstva u NVO?
Za javnu raspravu, praćenje opštinskih odluka ili pokretanje lokalne inicijative građaninu nije neophodno članstvo u NVO. Postupak zavisi od toga šta želi da promijeni:
- Javne konsultacije i rasprave: primjedba treba da navede odredbu nacrta, predloženu izmjenu i razlog zbog kojeg je traži.
- Zahtjev za slobodan pristup informacijama: njime se traže odluke, ugovori ili drugi dostupni dokumenti prije pokretanja inicijative.
- e-Peticije „Glas građana“: peticija se odnosi na nadležnosti Vlade. Prema pravilima portala, najmanje 3.000 podrški u roku od 60 dana pokreće formalno razmatranje inicijative, ne njeno automatsko usvajanje.
- Lokalne inicijative i zborovi građana: pitanja javnih površina, komunalnih usluga i opštinskog budžeta rješavaju se po lokalnim procedurama.
- Pritužbe i javni nadzor: inspekcija, Ombudsman ili drugi organ nadležni su za različite povrede prava; kampanja ne zamjenjuje pravni postupak.
Za državnu e-peticiju portal propisuje uslove koji se odnose na punoljetstvo, državljanstvo ili stalno nastanjenje. Rok za javnu raspravu ne produžava se zato što je pokrenuta peticija.
Odakle dolazi novac i kako se provjerava nezavisnost NVO?
NVO se finansiraju kroz domaće javne konkurse, programe Evropske unije, međunarodne fondove, donacije, članarine i druge zakonite prihode. Projektni grant vezan je za budžet, aktivnosti, rokove i izvještaj o troškovima. Poslije isteka granta može prestati i usluga koja je građanima i dalje potrebna.
Program ReLOaD3, koji podržavaju Evropska unija i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), povezuje opštine i organizacije civilnog društva na Zapadnom Balkanu. U crnogorskoj komponenti učestvuju Mojkovac, Pljevlja, Bar, Budva, Kotor, Bijelo Polje, Berane, Nikšić, Plužine, Danilovgrad i Glavni grad Podgorica. Program povezuje lokalne prioritete sa transparentnom dodjelom sredstava i praćenjem rezultata.

Ni javni grant ni donacija iz inostranstva sami po sebi ne dokazuju zavisnost NVO. Više govore finansijski izvještaji, objavljeni donatori, način donošenja odluka, provjerljivi rezultati i prijavljeni sukobi interesa. Registar potvrđuje da organizacija postoji kao pravno lice, ne da je pouzdana ili djelotvorna.
Civilno društvo i evropske integracije: šta se promijenilo 2026. godine?
Tokom evropskih integracija NVO prate reforme pravosuđa, borbu protiv korupcije, prava manjina, slobodu medija, zaštitu životne sredine i rad javne uprave. Komentarišu nacrte propisa i provjeravaju kako se usvojene mjere sprovode. Konačne odluke ostaju u rukama nadležnih institucija.
Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori za 2026. godinu navodi da postoji pravni okvir za civilno društvo, ali i da se NVO nedosljedno uključuju u pripremu važnih zakona. Evropska komisija ukazuje na napade na branioce ljudskih prava, neujednačene konkurse za finansiranje NVO i slabo sprovođenje strategije saradnje za 2022-2026.
Vlada Crne Gore je 5. novembra 2026. donijela Strategiju o saradnji organa državne uprave i nevladinih organizacija za 2027-2031. godinu i Akcioni plan za 2027-2028. Nova strategija predviđa veće učešće NVO u javnim politikama, sigurnije uslove rada i transparentnije finansiranje. Dokument se povezuje sa Strategijom EU za civilno društvo iz 2025. Tek naredni javni pozivi, odluke i izvještaji pokazaće da li se predviđene mjere sprovode.
Zašto učešće na papiru nije isto što i stvarni uticaj?
Ministarstvo može uredno objaviti poziv i održati raspravu, i odbiti sve predloge bez jasnog obrazloženja. Zato je korisno uporediti nacrt, primjedbe, izvještaj sa rasprave i konačnu odluku. Kratki rokovi i slabo dostupna dokumenta otežavaju učešće manjim organizacijama i građanima udaljenim od administrativnih centara.
Konferencija međunarodnih nevladinih organizacija Savjeta Evrope (CINGO) usvojila je u septembru 2026, poslije posjete Crnoj Gori, izvještaj o teškoćama stvarnog učešća. CGO je prenio nalaze o preskakanju konsultacija i manjku transparentnosti. Od novembra 2024. do novembra 2025. rane javne konsultacije održane su za sedam od 155 zakona i tri od 72 strateška dokumenta, dok je javna rasprava organizovana za 40,65% usvojenih zakona. Ti brojevi opisuju navedeni period, ne stanje svih postupaka u 2026.
Ni civilni sektor nije oslobođen problema. Kratkoročni projekti, nejednak pristup sredstvima i koncentracija zaposlenih u većim gradovima otežavaju rad sa udaljenim zajednicama. Organizacija koja govori u ime ranjive grupe mora ostaviti prostor toj grupi da sama odredi prioritete.
Kako provjeriti odgovornost i rad organizacije?
Prije traženja pomoći ili saradnje s NVO provjeravaju se njen status, raniji rad i odnos prema ljudima koje zastupa:
- Status i odgovornost: da li je upisana u registar, ko je zastupa i kako se može kontaktirati?
- Stvarna oblast rada: da li se bavi pristupačnošću, radnim pravima, korupcijom, životnom sredinom ili baš problemom zbog kojeg joj se građanin obraća?
- Dokazi o učinku: postoje li objavljeni izvještaji, konkretne usluge ili odluke na koje je uticala?
- Finansijska transparentnost: objavljuje li donatore, projekte i trošenje sredstava?
- Odnos prema korisnicima: učestvuju li ljudi koje zastupa u odlučivanju i procjeni rezultata?
