
MONSTAT je u Crnoj Gori 2025. evidentirao 63.823 aktivna poslovna subjekta, 8,2% više nego godinu ranije. Iza tog broja stoje brojne male firme i mali broj velikih sistema koji posluju u trgovini, energetici, telekomunikacijama i transportu. Broj aktivnih subjekata ne govori koliko je pojedina firma finansijski stabilna.
Koliko preduzeća posluje i kako je tržište raspoređeno?
Godinu ranije, 2024. godine, evidentirano je 58.998 aktivnih subjekata. U Podgorici ih je 2025. bilo 23.607, više od trećine ukupnog broja. Na primorju su brojni poslovi vezani za turizam, trgovinu, građevinarstvo i nekretnine; u unutrašnjosti su zastupljene proizvodnja, energetika, poljoprivreda i lokalne usluge.
Među aktivnim subjektima velike kompanije čine mali dio. Portal Biznis.me, pozivajući se na MONSTAT, navodi 68 velikih preduzeća u 2025. Ostalo su mikro, mala i srednja preduzeća, samostalni preduzetnici i drugi poslovni oblici. Žene su bile vlasnice 26% aktivnih subjekata.
Koje djelatnosti ostvaruju najveći promet?
Strukturna biznis statistika MONSTAT-a za 2025. navodi 13,94 milijarde eura prometa preduzeća. Riječ je o prihodima od prodaje robe i usluga bez PDV-a, ne o bruto domaćem proizvodu niti o novcu koji kompanijama ostaje poslije troškova.
| Djelatnost | Promet | Šta pokreće poslovanje |
|---|---|---|
| Trgovina na veliko i malo | 6,46 mlrd € | Maloprodajni lanci, veleprodaja, distribucija i uvoz |
| Građevinarstvo | 1,44 mlrd € | Stanogradnja, hoteli, poslovni objekti i infrastruktura |
| Prerađivačka industrija | 1,25 mlrd € | Industrijska proizvodnja i prerada sirovina |
| Smještaj i usluge ishrane | 0,95 mlrd € | Hoteli, restorani i turistička potrošnja |
| Saobraćaj i skladištenje | 0,72 mlrd € | Prevoz, logistika, skladišta i lučke usluge |
| Energetsko snabdijevanje | 0,71 mlrd € | Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom |
| Informisanje i komunikacije | 0,47 mlrd € | Telekomunikacije, IT i digitalne usluge |
Trgovina ostvaruje najveći promet, a hoteli i distributeri ocjenjuju se po različitim pokazateljima. Hotelu su važni popunjenost, trajanje sezone i plate; građevinskoj firmi završetak radova i naplata; energetici proizvodnja, cijena struje i ulaganja u mrežu. IT preduzeće sa stranim klijentima i malo zaposlenih ima drugačije troškove od veletrgovca sa sličnim prihodom.
Poljoprivreda, bankarstvo i osiguranje ne mogu se ocjenjivati samo prema istoj tabeli prometa jer za njih važi drugačiji statistički obuhvat. Kod banaka se prate krediti, kapital, naplata potraživanja i regulatorni pokazatelji. Kod poljoprivrednika su bitni prinos, otkup i sezonski troškovi.
Velike kompanije: ko ima promet, a ko ostvaruje dobit?
U pregledu 100 velikih kompanija za 2025. godinu zbirni prihod iznosio je 6,54 milijarde eura, a neto dobit 340,5 miliona. Ti brojevi pripadaju izabranom skupu kompanija, a ne svim preduzećima u zemlji. Rang-lista bez podatka o uzorku i pokazatelju može zavesti čitaoca.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) imala je najveći prihod u tom pregledu, približno 409,7 miliona eura. Istu godinu završila je sa neto gubitkom od oko 92,1 milion eura.
Voli Trade, Hard Discount Laković i IDEA-CG posluju u maloprodaji, Jugopetrol prodaje naftne derivate, a MTEL pruža telekomunikacione usluge. Upravo je MTEL među posmatranih 100 kompanija ostvario najveću pojedinačnu neto dobit, približno 76,7 miliona eura. Rang po prihodu i rang po dobiti zato izgledaju različito.

Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) upravlja prenosnom mrežom, Aerodromi Crne Gore posluju u vazdušnom saobraćaju, a Okov u trgovini. Zetagradnja je vezana za građevinarstvo; One Crna Gora i Crnogorski Telekom za komunikacije. Mrežna infrastruktura zahtijeva dugoročna ulaganja, dok maloprodaja zavisi od obima prodaje i zaliha.
Podgorica, primorje i sjever: tri različita poslovna okruženja
Podgorica je sjedište brojnih kompanija, banaka, distributera i javne administracije. U Budvi, Tivtu, Kotoru i Herceg Novom hoteli, ugostiteljstvo, nautički turizam i tržište nekretnina stvaraju veliki dio tražnje. Prihod tokom ljeta mora pokriti i mjesece slabijeg poslovanja. Zakup prostora i nedostatak radnika povećavaju troškove.
Bar povezuje trgovinu i transport kroz Luku Bar, skladišta i kopnene veze sa zaleđem. Nikšić ima industrijsku tradiciju, a Pljevlja su povezana sa energetikom. U Bijelom Polju, Beranama i drugim sjevernim opštinama poslovanje se više oslanja na lokalne kupce, poljoprivredno-prehrambene lance i proizvodnju. Jeftiniji objekat na sjeveru može imati veći ukupni trošak ako su prevoz, radnici i pristup tržištu skuplji.
Preduzetnik, DOO ili akcionarsko društvo?
Pravna forma određuje ko odgovara za dugove i kako se vodi firma. Preduzetnik je fizičko lice koje obavlja registrovanu djelatnost i za obaveze odgovara lično, prema zakonu. Društvo sa ograničenom odgovornošću (DOO) je zasebno pravno lice, pogodno i za poslovanje sa partnerima i više članova. Akcionarsko društvo (AD) ima složenija pravila kapitala i upravljanja. Postoje i ortačko društvo, komanditno društvo i dio stranog društva.
Od 1. januara 2026. primjenjuju se novi Zakon o privrednim društvima i izmijenjeni postupci registracije. Za osnivanje i izmjene podataka koriste se servisi IRMS portala Poreske uprave, uključujući elektronske prijave za DOO i preduzetnike. Tokom uvođenja sistema 2026. bilo je zastoja; datum slanja prijave nije isto što i datum kada firma može početi da radi.
- Djelatnost i oblik poslovanja: određuju se pretežna djelatnost prema Klasifikaciji djelatnosti KD 2025, poslovno ime i model odgovornosti.
- Osnivačka dokumentacija: pripremaju se akt ili ugovor o osnivanju, statut kada je potreban, podaci o zastupnicima i prateća dokumenta.
- Registracija: upis se vrši preko nadležnog registra i elektronskog postupka, uz provjeru dodijeljenog registracionog broja i poreskog identifikacionog broja (PIB).
- Početak poslovanja: slijede račun u banci, računovodstvo, poreski status, prijave zaposlenih i posebne dozvole kada ih djelatnost zahtijeva.
Za subjekte na koje se obaveza odnosi, podaci se prijavljuju i u Registar stvarnih vlasnika (RSV). Upis u registar ne zamjenjuje sektorsku licencu, pravo korišćenja poslovnog prostora niti izvršavanje poreskih obaveza.
Koje poreze i finansijske obaveze kompanija mora da planira?
Porez na dobit pravnih lica obračunava se progresivno: 9% na oporezivu dobit do 100.000 eura, 12% na dio od 100.000 do 1,5 miliona i 15% na dio iznad 1,5 miliona eura. Viša stopa ne primjenjuje se na cjelokupnu dobit. Poreska osnovica može se razlikovati od računovodstvene dobiti zbog pravila o priznatim rashodima i korekcijama.
Porez na dodatu vrijednost (PDV) ima opštu stopu od 21%; za pojedine proizvode i usluge važe snižene stope ili posebna pravila. Za obračun su bitni status obveznika, vrsta prometa, pravo na odbitak ulaznog PDV-a i uslovi registracije. U troškove ulaze i zarade, porezi i doprinosi, fiskalizacija, računovodstvo, zakup i lokalne naknade.
Kako provjeriti firmu prije zaposlenja, ulaganja ili saradnje?
Brend i registrovano pravno lice nijesu uvijek isto. Naziv prodavnice, firma navedena na računu i ime vlasnika mogu biti različiti. Za pouzdanu provjeru potreban je PIB ili registracioni broj, pa zatim podaci iz više evidencija.

| Šta provjeriti | Gdje i kako | Zašto je bitno |
|---|---|---|
| Registracija i zastupanje | Pretraga registra IRMS/CRPS: naziv, PIB, status, sjedište, zastupnici | Potvrđuje identitet ugovorne strane i njena registrovana ovlašćenja |
| Djelatnost i dozvole | Šifra KD 2025 i relevantni sektorski registri | Pokazuje da li je potrebna licenca, odobrenje ili posebna registracija |
| Finansijsko stanje | Godišnji finansijski iskazi: prihod, rezultat, aktiva, obaveze i kapital | Razdvaja rast prodaje od stvarne profitabilnosti i zaduženosti |
| Blokada računa | Evidencija CBCG o blokiranim pravnim licima i preduzetnicima | Otkriva signal rizika naplate; obavezno se gleda datum dostupnog presjeka |
| Vlasništvo i povezana lica | Registracioni podaci i RSV, u granicama dozvoljenog pristupa | Pomaže u prepoznavanju povezanih društava i mogućih sukoba interesa |
| Ugovorni i javni poslovi | Ugovori, reference i postupci kroz CEJN | Olakšava procjenu izvršenja obaveza i zavisnosti od pojedinih kupaca |
Aktivan upis u registru ne garantuje solventnost, a jedna godina gubitka nije dokaz da će preduzeće prestati da radi. Dobavljač provjerava naplatu, kandidat za posao prijavu i isplatu zarada, a investitor novčani tok, dugove i vlasništvo. Finansijske pokazatelje treba gledati kroz više godina i porediti sa firmama iz iste djelatnosti.
Finansiranje, strani kapital i poslovanje sa Evropom
Firme koriste sopstveni kapital, zadržanu dobit, kredite banaka, dobavljačke rokove i razvojne programe. Razvojna banka Crne Gore nudi kreditne linije za mikro, mala i srednja preduzeća, proizvodnju, poljoprivredu, žensko preduzetništvo i likvidnost. Svaki program ima svoje uslove i obezbjeđenje; oglašeni maksimalni iznos nije iznos na koji svaki podnosilac ima pravo.
Strani kapital ulazi u Crnu Goru preko kompanija pod inostranom kontrolom, zajedničkih ulaganja, kredita i nekretnina. Prema statistici stranih filijala IFATS za 2025., 1.031 subjekat pod stranom kontrolom učestvovao je sa 15,6% u bruto dodatoj vrijednosti obuhvaćenih sektora, među firmama koje su dostavile finansijske izvještaje. To nije broj svih registrovanih firmi sa stranim suvlasnikom.
Crna Gora koristi euro, a od oktobra 2025. operativno učestvuje u SEPA sistemu prekograničnih plaćanja u eurima. Centralna banka Crne Gore je u oktobru 2026. objavila više od 237.000 takvih transakcija, ukupne vrijednosti 4,2 milijarde eura, tokom prvih 12 mjeseci. SEPA olakšava plaćanja izvoznicima, IT firmama i uvoznicima; ne znači članstvo u Evropskoj uniji.
Šta najviše ograničava razvoj kompanija?
Crnogorsko tržište je malo, osjetljivo na uvoz i promjene turističke tražnje. Za firmu koja se širi najveći problem može biti nedostatak radnika, skup transport, spora dozvola ili naplata potraživanja. Proizvodnja i veliki projekti zavise i od dostupnosti domaćih dobavljača.
Savjet stranih investitora u Crnoj Gori (MFIC) ocijenio je lakoću poslovanja za 2026. sa 6,4 od 10, poslije 6,5 prethodne godine. Bankarstvo i finansije dobili su 7,1, a transport i logistika 5,7. To su ocjene anketiranih međunarodnih kompanija, ne rezultat popisa svih firmi. Kao prepreke pominju se putevi, željeznica, kapacitet Luke Bar, administracija i trajanje sporova.
Privredna komora Crne Gore (PKCG) ocijenila je poslovni ambijent u 2026. sa 2,49 od pet, prema 2,47 godinu ranije. Ocjene PKCG i MFIC-a ne mogu se direktno porediti: koriste različite skale i potiču od različitih anketiranih grupa.
Koji pokazatelji daju realnu sliku poslovanja?
Prihod pokazuje obim prodaje, neto dobit ono što ostane poslije rashoda i poreza, a EBITDA rezultat prije kamata, poreza i amortizacije. Plaćanje dospjelih obaveza zavisi od toga kakav je novčani tok. Broj zaposlenih nije isto što i produktivnost; Zaduženost, dospjeli dugovi i blokada računa govore više o riziku naplate nego visoko mjesto na listi po prometu.
